S faxa na burzu

Završetak obrazovanja i ulazak na tržište rada prijelomno je razdoblje u životu svake mlade osobe. Međutim, danas je nakon fakulteta teško naći posao. Koliko diploma u Hrvatskoj zaista vrijedi pokazuje i statistika: trenutno je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) prijavljeno više od 35 000 osoba s visokom stručnom spremom,  što je 10 % ukupnog broja nezaposlenih. S obzirom da samo 20 % građana ima visoku stručnu spremu, što je daleko ispod europskog prosjeka, ove su brojke zaista poražavajuće. Time je Hrvatska po stopi nezaposlenosti visokoobrazovnih kadrova pri vrhu europske ljestvice. Na prvi posao u struci čeka se više od godinu dana. Čak i tada, samo polovica njih nađe posao, dok su ostali i dalje osuđeni na burzu.

Hrvatska stvarnost – 360 tisuća nezaposlenih

Veliki problem mladima pri traženju prvog posla predstavlja i nedostatak radnog iskustva. Zbog toga je u svibnju prošle godine donesen Zakon o poticanju zapošljavanja. Zakon ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića donio je izmjene koje su mnogi opisali kao besplatno volontiranje.  Radi se o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Svi su poslodavci, država, javni sektor i privatnici dobili pravo da s mladim ljudima zaključuju ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa na rok od jednu, dvije ili tri godine. Mladima koji se odluče na takvo stručno osposobljavanje bit će plaćeni doprinosi i radni staž u iznosu od 1600 kuna.

Međutim, mnogi se pitaju kako preživjeti s 1600 kn mjesečno. „Tih 1600 kn namijenjeno je za pokriće putnih troškova i jedan topli obrok dnevno“, kazala je Ivana Šimek s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nadodavši da je mladima ovo šansa da steknu potrebno radno iskustvo u struci kako bi se mogli osposobiti i konkurirati na tržištu rada.

Stručno osposobljavanje je dobrovoljno, pa se mladi, ukoliko nakon nekoliko mjeseci odustanu, mogu bez sankcija vratiti na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Staž koji su odradili upisat će se u radnu knjižicu. Svi koji su obuhvaćeni tom mjerom vodit će se i u posebnoj evidenciji HZZ-a te će biti obaviješteni ako se otvori radno mjesto za stalni posao.

Radno iskustvo mladima zlata vrijedi

Država bi trebala nadzirati poslodavca da pripravniku doista osigura stručno znanje, a ne da slaže putne naloge, nosi kave ili fotokopira. Za poslodavce koji bi eventualno htjeli zlorabiti zakonska rješenja na štetu mladih, predviđene su kaznene odredbe – novčane kazne od 50 do 100 tisuća kuna.

U zemlji nezaposlenih očito je da mogućnosti izbora nisu velike: volontiranje ili napuštanje zemlje. Službeni podaci govore da je u posljednje tri godine Hrvatsku napustilo više od 32 tisuće ljudi. Broj je puno veći ukoliko se tome pribroje i oni koji su neregistrirano otišli iz zemlje. Nezaposlenost i loše gospodarsko stanje u Hrvatskoj uzrokuju migracije mladih u Kanadu, SAD, Australiju, a radi se većinom o visokoobrazovnim ljudima.

Mnogi na burzi čekaju i nekoliko godina na posao

Kako bi potakla poslodavce na lakše zapošljavanje mladih, Vlada je zakonom uvela olakšice: poslodavci su na dvije godine oslobođeni plaćanja tzv. bruto 2 doprinosa na plaću za zapošljavanje nezaposlenih bez radnog iskustva u zvanju za koje su se obrazovali. Isto vrijedi i za dugotrajno nezaposlene osobe koje su na burzi rada dulje od dvije godine. Mjerama koje predviđa zakon obuhvaćeni su samo poslodavci koji isplaćuju plaće i doprinose te ne daju poslovno uvjetovane otkaze.

Što se dogodilo mjesecima nakon donošenja zakona? Privatnici nisu pokazali veliki interes za takvom vrstom kadra, ali jest državna uprava. Prema posljednjim podacima s HZZ-a, tek je 250 volontera otišlo u privatni sektor, a sedam puta više u državnu upravu. Dok se ministar Mrsić hvali uspjehom svog zakona, na burzi je i dalje alarmantno stanje: više od 360 tisuća nezaposlenih, od toga 130 tisuća mladih, više od polovice bez dana radnog iskustva. Kakva ih budućnost čeka? Je li u Hrvatskoj za ovu generaciju zaista prekasno?

STOP mučenju životinja

Brojne udruge za zaštitu životinja pozdravile su novi Kazneni zakon koji je u Novoj godini, nakon više od godinu dana od donošenja, napokon stupio na snagu.

Novi je zakon ukinuo mogućnost izricanja novčane kazne za mučenje i ubijanje životinja, te propisao jedino zatvorske kazne. Članak 205. propisuje da „Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine“.

Čovjekov najbolji prijatelj

„Ukidanje novčane kazne upućuje da su zakonodavstvo i stručnjaci prepoznali zlostavljanje i ubijanje životinja kao teške prijestupe i važan društveni problem, što zahtijeva stroge zatvorske kazne“, stoji u priopćenju udruge Prijatelji životinja. „Važna novost je da je Ministarstvo pravosuđa prihvatilo prijedlog udruge Prijatelji životinja da se Zakonom ne sankcionira samo teško mučenje životinja, kao što je bilo u starom Zakonu, već i njihovo usmrćivanje“, navode Prijatelji životinja.

Još jedan velik i pozitivan korak u zaštiti životinja jest odredba da se zlostavljana životinja, koja preživi zlostavljanje, oduzima zlostavljaču. Dosad se zlostavljana životinja, zbog nepostojanja zakonske regulative, nakon oporavka od ozljeda i pružene veterinarske pomoći, vraćala zlostavljaču, unatoč naporima brojnih udruga da spase životinje od daljnjeg zlostavljanja.

Novost je i povećanje zatvorskih kazni – za mučenje i ubijanje životinja iz koristoljublja, s kazne zatvora do jedne godine na kaznu zatvora do dvije godine, dok je za onog „tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme“ kazna povećana s do tri mjeseca na kaznu zatvora do šest mjeseci“.

“Božićni poklon” završio na ulici

Da je ovakav, pa čak i rigorozniji zakon potreban Hrvatskoj, svjedoče brojni slučajevi mučenja životinja, pred kojima se dosad uglavnom zatvaralo oči, a počinitelji u većini slučajeva nisu pronađeni niti procesuirani.

Zadnji takav stravičan slučaj zgrozio je javnost i dignuo ljubitelje životinja na noge. Dan prije Silvestrova, skupina nepoznatih počinitelja ubacila je psu Mišku u usta petarde i nanijela mu toliko teške ozljede da je na kraju morao biti uspavan. Ovo nevjerojatno okrutno djelo dogodilo se u Galižani, malom mjestu u blizini Pule. Stjepan Kočar, dežurni veterinar koji je zaprimio Miška, izjavio je da u svojoj karijeri nije doživio nešto ovako brutalno, te je cijeli slučaj prijavio policiji.

Zgrožena javnost pokrenula je Facebook grupu „Želimo javno imena počinitelja koji su petardom ubili Miška“, koja je u vrlo kratkom vremenu dobila podršku više od 30 000 članova. „Grupa podrške svim nemoćnim životinjama, koje su na bilo koji način naišle na odvratnu ruku zlostavljača. Danas je to bio Miško, sutra tko zna. Želimo jednom za sva vremena stat na kraj poremećenim umovima kojima se uopće u glavi stvori slika zlostavljanja životinja bilo na ovaj ili onaj način. Želimo da se takve osobe dovedu pred lice pravde i da služe kao primjer ostalima“, stoji u priopćenju grupe.

Kako ovo djelo ne bi prošlo nekažnjeno, pokrenuta je i peticija Državnom odvjetništvu da kazne počinitelje monstruoznog ubojstva Miška.

Miško (izvor: Facebook)

Iako nove odredbe Kaznenog zakona omogućavaju puno učinkovitiju zaštitu životinja i sankcioniranje zlostavljača, pitanje je hoće li se odredbe u praksi zaista i provoditi te hoće li izricanje zatvorskih kazni utjecati i preventivno na smanjenje broja slučajeva iživljavanja nad životinjama.

Upravo zato Prijatelji životinja pozivaju građane da prijavljuju policiji, državnom odvjetništvu i veterinarskoj inspekciji zlostavljanje i ubijanje životinja te time potaknu sudove na izricanje zatvorskih kazni, kako bi nove odredbe Kaznenog zakona zaista i zaživjele u praksi. „Time se, uz zajednički trud građana, udruga za zaštitu životinja i nadležnih institucija, mogu spriječiti mnoga zlostavljanja životinja i spasiti mnogi životi nedužnih životinja“, poručuju Prijatelji životinja.

Napuštene mačke često su mete za iživljavanje