Arhiva za Prosinac, 2012

Kako je Ostojić ukrao Božić

Posted: 23 prosinca, 2012 in Uncategorized

„Ovaj Božić imamo samo jednu želju. Sve što želimo je završiti svoje obrazovanje!“, poručilo je više od 700 zdravstvenih pripravnika u božićnoj čestitci ministru zdravlja Rajku Ostojiću. Pripravnici su podsjetili da Ministarstvo zdravlja već više od godinu dana nije raspisalo natječaj za njihov pripravnički staž, bez kojeg ne mogu završiti obrazovanje i dobiti dozvolu za samostalan rad. Naime, Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje obvezan staž u trajanju godinu dana i polaganje stručnog ispita nakon završene srednje medicinske škole, preddiplomskog ili diplomskog studija na zdravstvenim veleučilištima.  Bez toga zdravstveni pripravnici ne mogu tražiti posao u struci.

„Kucali smo na mnoga vrata i okrenuli bezbroj telefonskih brojeva. Poslali brdo mailova i ostavili hrpu komentara vladi na fejsu. Odgovor je uvijek bio: ne znamo ili pitajte Ministarstvo zdravlja“, stoji u poruci. Zbog toga su prosvjedovali čak tri puta: u svibnju, rujnu i studenom ove godine. Ministar Ostojić je poručio: „Neka prosvjeduju“.

Screenshot video čestitke

Svaka vlada ima barem jednog Grincha ( screenshot video čestitke)

Vrijeme ide, staža nema…

Za raspisivanje natječaja nadležni su Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Zbog smanjenja proračuna u zdravstvu, pripravnički je staž prošli put raspisan u studenom 2011. godine. Prvenstvo pri dobivanju staža imaju oni koji su ranije diplomirali. Kandidati koji nisu prošli, uzaludno čekaju – sljedeći bi pripravnički staž mogao biti tek za godinu ili dvije – i to ako bude novca u državnom proračunu.

Zeleno svjetlo za plaćeni pripravnički staž HZZO je dao samo za 440 doktora medicine. Do kraja godine raspisat će se natječaj i za stomatologe, magistre farmacije i magistre medicinske biokemije. Ostale zdravstvene struke i dalje ostaju na čekanju.

„Više od 700 ljudi još čeka. Taj broj je svakim danom sve veći i veći“, kazali su prvostupnici sestrinstva, fizioterapije, radiološke tehnologije, radne terapije, medicinsko-laboratorijske dijagnostike i sanitarnog inženjerstva.“ Tom broju treba pridodati i pripravnike koji su završili srednju medicinsku školu, a također nisu uspjeli odraditi pripravnički staž. Time se brojka penje na preko 1000 pripravnika „na čekanju“.

Prosječna starost zdravstvenih djelatnika - 47 godina

Prosječna starost zdravstvenih djelatnika – 47 godina

Ispod EU prosjeka

„Stalno možete čuti kako naših struka u Hrvatskoj fali. Broj zaposlenih u našim strukama je daleko ispod EU standarda. No ipak je nekima ovo drugi Božić bez budućnosti“, očajni su pripravnici.

Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj medicinskih sestara na 100 000 stanovnika u Hrvatskoj iznosi 569, dok je prosjek EU 782. Stopa radnih terapeuta na 100 000 stanovnika u Hrvatskoj je 4,4, dok je europski prosjek 33. Slično je i s ostalim zdravstvenim strukama.

Prema riječima Anice Prašnjak, predsjednice Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, u sustavu nedostaje čak 12 000 medicinskih sestara. Međutim, na snazi je i dalje zabrana zapošljavanja medicinskih sestara i tehničara kojih na burzi ima skoro 3000.

„HZZO govori kako su im na prvom mjestu pacijenti. Za te iste pacijente skrbi broj zdravstvenih djelatnika koji je ispod svakog minimuma. Svi su iscrpljeni i premalo plaćeni. Razumijemo da novca fali. No zdravstvo bi trebalo biti zadnje gdje će se štedjeti“,  poručili su pripravnici.

Zdravstvenih djelatnika nedostaje u svim hrvatskim bolnicama

Zdravstvenih djelatnika nedostaje u svim hrvatskim bolnicama

Hrvatski apsurdi

Nevjerojatno je i što se zdravstveni pripravnici ne mogu prijaviti ni za program ministra rada Miranda Mrsića i naknadu za rad od 1600 kn, jer ne spadaju u mjere poticanja zapošljavanja.

Još je veći apsurd što se oni koji su završili i srednju medicinsku školu i zdravstveni studij mogu prijaviti za stažiranje samo „višeg“ zanimanja. Stažiranje „nižeg“ zanimanja, iako je upisano u radnu knjižicu, nije moguće prema pravilima HZZ-a. Tako mnogi zdravstveni pripravnici imaju 2 zanimanja, a ne mogu ni s jednim raditi.

Volontiranje – rješenje problema?

„Nakon godinu dana čekanja, pred sam Božić, stigla nam je nova vijest: bolnice će od ministra dobiti odobrenje da nas mogu primiti na volontiranje. Plaća = 0 kn“, požalili su se pripravnici. Dosad je pripravnička plaća bila 75 posto mjesečne plaće u struci. Međutim, odrađivanje pripravničkog staža po postojećim propisima, državu bi za sve pripravnike stajalo oko 50 milijuna kuna. Zbog toga ministar Ostojić rješenje vidi u volontiranju, gdje su pripravnici opet u nepovoljnom položaju – sami bi snosili putne troškove i plaćali doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. „Dok naši roditelji plaćaju više poreze i imaju manje plaće, ako ih uopće i imaju, sad još moraju i financirati godinu dana našeg besplatnog rada. Oni koji nemaju financijsku potporu tako bi morali raditi drugi posao uz staž“, ogorčeni su pripravnici.

Prekovremeni sati (zbog nedostatka osoblja) nisu plaćeni

Prekovremeni sati (zbog nedostatka osoblja) nisu plaćeni

Čemu služi diploma?

„Mi smo mladi ljudi s diplomom koja ništa ne vrijedi. Izgubljena generacija djelatnika u zdravstvu. Hrvatska nam poručuje kako joj ne trebaju zdravstveni djelatnici s diplomom osim ako nisu liječnici“, razočarani su pripravnici. „Ovim putem želimo ministru Ostojiću zaželjeti sretan i blagoslovljen Božić. Ministre, znamo da se Vi nas nećete sjetiti u ovo vrijeme radosti i darivanja. Mi se Vas sjetimo svaki dan. Dok Vi planirate nove kandidature, nama uskraćujete pošteno plaćeni rad“, zaključili su čestitku ministru Ostojiću.

„S poteškoćama se možemo nositi, s nepravdom ne!“ moto je današnjeg mirnog prosvjeda na Markovu trgu u organizaciji roditelja djece s invaliditetom. Roditelji iz svih dijelova Hrvatske željeli su Vladi i javnosti ukazati na probleme s kojima se susreću prilikom ostvarivanja svojih prava te su pozvali nadležne institucije da krenu u njihovo rješavanje i omoguće djeci s invaliditetom normalnu socijalizaciju. Od Vlade zahtijevaju izmjene zakona o statusu djece i njihovih roditelja – traže fleksibilniju dodjelu statusa roditelja skrbnika i izjednačavanje prava roditelja njegovatelja s pravima njegovatelja HRVI. Također traže da se njihovoj djeci prestane uzimati pola invalidnine ako borave u školi ili nekoj drugoj ustanovi više od četiri sata, te da im se osiguraju osobni asistenti.

„Djeci s invaliditetom uzima se pola invalidnine ako su dulje od četiri sata u školi ili nekoj od ustanova. Naša djeca nisu manje invalidna ako idu u školu. Potrebna im je financijska podrška kako bi se socijalizirala“, istaknuo je jedan od roditelja na prosvjedu. Sabina Lončar, jedna od inicijatorica prosvjeda, navela je samo neke od problema s kojima se susreće: „Moja Selina ima jedanaest godina i cerebralnu paralizu, a ja ne mogu dobiti status roditelja skrbnika, jer je ona četiri sata u školi. Pitam se što je s ostalih dvadeset sati? Tko se o njoj brine tih dvadeset sati?“.

Prosvjednici su podsjetili i kako roditelji njegovatelji rade za 3,64 kn po satu, provode kompletnu rehabilitaciju i medicinsku skrb, jer ni osnovna skrb poput logopeda i defektologa mnogoj djeci nije osigurana. Zbog toga roditelji iz manjih sredina zahtijevaju osnivanje rehabilitacijskih centara u svojim lokalnim zajednicama.

Djeci s invaliditetom zajamčena su prava na medicinsku rehabilitaciju i socijalizaciju Ustavom i Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, istaknuli su roditelji, dodavši kako je Vlada u ovom slučaju u potpunosti zakazala. Iako je Vlada 2007. godine potpisala, a Sabor ratificirao UN-ovu konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, država nije u potpunosti ispoštovala preuzete obveze iz Konvencije. Zbog toga Hrvatskoj neprestano stižu opomene iz Europske unije, UN-ovog vijeća za ljudska prava i udruga civilnog društva. „Sve je na kraju prepušteno roditeljima. Roditelji djece s invaliditetom prisiljeni su većinu svojih problema rješavati preko udruga. Ako nemaju udrugu u svojem mjestu, nema ni rehabilitacije za djecu, zato što država nije ništa osigurala u manjim sredinama“, istaknula je predstavnica roditelja Andrijana Žderić. „Osim što djeca ostaju bez rehabilitacije, ne postoji ni mogućnost zapošljavanja osobnih asistenata, koji su nužni za integraciju djece u škole i vrtiće“, kazala je Žderić.

Međutim, najveći problem s kojim se susreću roditelji jest brojna administracija s kojom se moraju suočiti kako bi dokazali status invalida. Naime, djeca sa statusom najtežih invalida kod kojih postoji trajno oštećenje, moraju svake 2-3 godine dolaziti na komisiju koja utvrđuje jesu li djeca ozdravila, te se na svakoj komisiji ponovno utvrđuje stupanj invaliditeta i prava koja iz toga proizlaze.

Kako bi senzibilizirali javnost za njihove probleme, roditelji su pokrenuli i Facebook grupu Pomozimo djeci s invaliditetom. „Ovo je mjesto gdje možemo podijeliti svoje probleme, razmijeniti iskustva i zajednički djelovati na poboljšanju kvalitete života djece s invaliditetom i sve djece kojima je pomoć potrebna. Širimo zajednički glas o našim anđelima, oni su tu među nama i darujmo im pravo na normalan život“, stoji u priopćenju roditelja.

Osim na Markovu trgu, prosvjed je održan i na splitskoj rivi te u Dubrovniku ispred crkve Sv. Vlaha.

Stotinjak članova Matice hrvatskih sindikata danas je na Markovu trgu prosvjedovalo protiv donošenja proračuna za 2013. godinu kojim su znatno smanjena sredstva za znanost, obrazovanje i zdravstvo.

Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, napao je ministra znanosti, obrazovanja i športa Željka Jovanovića, jer je u godinu dana svog mandata smanjio plaće učiteljima i nastavnicima. „Želio se dodvoriti Liniću, pa je tražio još veće rezove nego što je Linić tražio,“ naglasio je Mihalinec. Zbog toga je najavio da će sindikati organizirati referendum o Jovanovićevoj smjeni. „Pitat ćemo preko 65 000 zaposlenika u znanosti i obrazovanju je li on stvarno najbolji ministar znanosti, obrazovanja i športa.“ Novim proračunom izdvajanja za znanost i obrazovanje smanjena su za čak 967 milijuna kuna. „Upravo zbog toga on ne zaslužuje biti naš ministar. Ne zaslužuje da ga zovemo ministrom. On je Željko Jovanović. Željko odlazi!“ poručio je Mihalinec.

Prosvjed sindikata na Markovu trgu

Predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Anica Prašnjak istaknula je da oni nisu krivi za krizu u zemlji niti su zaslužili da im se primanja smanjuju. Svaki građanin ove zemlje zaslužio je dostojan život. Smanjenjem proračuna za zdravstvo i znanost Hrvatskoj prijeti egzodus mladih znanstvenika, liječnika i medicinskih sestara. „Hoćemo li biti zemlja znanja i zdravlja ili zemlja neznanja i bolesnika?“, zapitala se Prašnjak, te poručila Vladi „Narod treba voditi, a ne rezati!“

„Zemlja koja ne ulaže u znanje i obrazovanje, zemlja koja ne ulaže u svoje ljude je zemlja koja ide prema ponoru“, rekao je Zvonimir Laktašić, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja. „Ovaj proračun nije proračun za narod. Ovaj proračun je za njih i kapital. Oni koji nisu sposobni da vole i vode svoj narod, moraju otići!“ naglasio je Laktašić.

Prosvjed na Markovu trgu

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ocijenio je prijedlog novog proračuna kriminalnim, jer je u njega ugrađeno otimanje prava javnih djelatnika. „Ovo je proračun otimanja, proračun pljačke“, istaknuo je Ribić, dodavši kako će ovaj proračun dodatno osiromašiti i „ubiti u pojam“ prosvjetu i zdravstvo. „Takav proračun je protiv interesa radnih ljudi i protiv sindikata. On je za financijski i korporacijski kapital, za one koji su im financirali predizbornu kampanju“, rekao je Ribić. Naglasio je kako su se već odrekli 7 milijardi kuna i kako štednja nije donijela rezultate. „Odricanja nisu dovela izlasku iz krize!“, ponovio je Ribić, nazvavši zastupnike koji su digli ruku za proračun „klaunovima i papetima“ koji samo izvršavaju naredbe „velikog šefa“ premijera Zorana Milanovića. „Oni su digli ruke protiv budućnosti ove zemlje“, zaključio je Ribić.

Prosvjed protiv proračuna nastavak je borbe sindikata protiv loše ekonomske politike Vlade. U prošlotjednom štrajku, nezadovoljstvo Vladinim mjerama štednje iskazalo je 70 000 zaposlenih u znanosti, obrazovanju i zdravstvu. Nakon prosvjeda, čelnici sindikata zaputili su se na nove pregovore s Vladom o Temeljnom kolektivnom ugovoru, koji je Vlada otkazala u rujnu ove godine. Matica sindikata najavila je nove pritiske ukoliko ne postignu dogovor i Vlada ne prihvati njihove zahtjeve.