Doktori znanosti nepoželjni u Hrvatskoj

Titula doktora znanosti u svijetu znači jako puno: siguran posao i egzistenciju, poticajnu radnu atmosferu i poštovanje akademske, ali i šire društvene zajednice. U Republici Hrvatskoj znači jako malo. Mnogi mladi znanstvenici nakon završenog doktorata ili postdoktorskog usavršavanja završavaju na burzi rada, jer ne postoji mogućnost produženja njihovih ugovora. Zbog nedostatka novca u sustavu, na hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institucijama nema dovoljno radnih mjesta. S druge strane, upravo je titula doktora znanosti jedna od prepreka njihova zapošljavanja u gospodarstvu. Naime, gospodarski sektor u Hrvatskoj doktore znanosti jednostavno ne treba. To pokazuje i statistika: samo 15 % doktora znanosti u Hrvatskoj radi izravno u gospodarstvu.

Sveučilište u Zagrebu ove je godine promoviralo 1400 doktora znanosti

Kako bi skrenuli pozornost na ovaj, sad već veliki problem, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja danas je na Prehrambeno-biotehnološkom i Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu održao prosvjedni skup „Doktori znanosti nepoželjni u Hrvatskoj“. Skupu se odazvao veliki broj znanstvenih novaka i njihovih mentora, koji su izrazili nezadovoljstvo zbog drastičnog smanjenja izdvajanja za obrazovanje i znanost u državnom proračunu. Prema Vladinom prijedlogu, udio izdvajanja za obrazovanje i znanost smanjit će se s dosadašnjih 3,6 % BDP-a na 3,2% BDP-a za iduću godinu i 2,9 % za 2015. godinu. Samo za iduću godinu to je smanjenje od oko 760 milijuna kuna.

Zbog smanjenja proračuna za znanost, 500 doktora znanosti ostaje bez posla

Iako ih smatraju najviše odgovornima za ovakvo stanje u hrvatskoj znanosti, na skup nisu bili pozvani predstavnici MZOŠ. „Procjenjujemo da oni nisu sugovornici koji žele ili mogu promijeniti ove stvari. Naše iskustvo dosada pokazuje da kolega Jovanović i Zelenika nisu dovoljno kompetentni i nemaju dovoljno hrabrosti ili volje ili svega pomalo da uistinu riješe ovaj problem“, istaknuo je Tvrtko Smital s Instituta Ruđer Bošković, nadodavši da se sada moraju osloniti na sebe kako bi riješili svoje profesionalne i egzistencijalne probleme.

Prosvjed mladih znanstvenika podržao je i rektor prof.dr.sc. Aleksa Bjeliš, izrazivši žaljenje što za mnoge izvrsne mlade ljude trenutno na sveučilištu i znanstvenim institucijama nema radnih mjesta. „Projekcija ministra Fuchsa je bila da će u Hrvatskoj biti odobreno oko 200 ili nešto više mjesta u novačkom sustavu. Od veljače nadalje nema ni riječi o nikakvih 100 i 200 mjesta. Mi smo na Sveučilištu planirali ove godine oko 150 mjesta, 40 smo ostvarili.“ Upravo zbog te situacije Hrvatskoj prijeti egzodus diplomanata, doktoranata i postdoktoranata odnosno najobrazovanijeg kadra u zemlji. Bjeliš je također upozorio kako ova zemlja bez znanstvenika istraživača nema nikakve šanse. „Ova će zemlja postati zemlja servisnih aktivnosti. Ja već dugo vremena govorim, ova zemlja ne smije se svesti na 3T. Ne smije se svesti na trgovinu, turizam i transport. Postoji i četvrti T – tehnologija. Postoji potreba za novim proizvodnjama na svim skalama, i makro i mikro i srednje. Mi na tome inzistiramo!“, naglasio je Bjeliš.

Rektor Aleksa Bjeliš podržava mlade znanstvenike

U novačkom je sustavu trenutno 2500 novaka. Za njihove se plaće iz proračuna izdvaja nešto više od 300 milijuna kuna. Rezanjem troškova u znanosti, 500 mjesta u novačkom sustavu izravno je ugroženo i prijeti im gubitak radnih mjesta u sljedećih godinu i pol dana, kazao je Marko Pavić iz udruge MLAZ (Mreža mladih znanstvenika).

„Njima slijede samo 2 moguće opcije: ako žele nastaviti istraživačku karijeru, morat će otići izvan zemlje. Ako to ne mogu ili ne žele, morat će promijeniti zanimanje. U oba slučaja to je pogubno za ovu zemlju“ nadovezao se Smital.

Znanstveni novak Nenad Malenica istaknuo je da su za produktivnost zemlje najvažniji doktoranti i postdoktoranti. Oni su ta populacija koja treba mijenjati zemlju. Zato je pozvao vladu da promisli o odlukama o financiranju znanosti. „Ne smije se dopustiti da se mobilnost znanstvenika pretvori u emigraciju, jer bi to bilo pogubno za kvalitetu života u ovoj zemlji“, naglasio je Malenica.

Mladi znanstvenici ne vide budućnost u Hrvatskoj

Malenica se osvrnuo i na kriterije izvrsnosti koje je Sveučilište propisalo u natječaju za nedavno otvorenih 20 docentskih mjesta: „To su kriteriji koji su izuzetno ambiciozni, izuzetno visoki. I to pozdravljam, zato što su prvi put ozbiljno napisani. Međutim, vidim da su ti kriteriji na ulazu, na izlazu ih nema, mislim na profesore 65 +. Ja prihvaćam te kriterije, ali pod uvjetom da isti ti profesori koji ostaju duže u sustavu znanosti, zadovoljavaju barem trostruko takve kriterije“.

Nikica Gilić, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu upozorio je da se prednost na natječaju daje doktoratima postignutim u inozemstvu, pa loš doktorat iz inozemstva vrijedi više od izvrsnog iz Hrvatske. Osvrnuo se i na omalovažavanje humanističkih znanosti te poručio „Onima koji misle da su humanističke znanosti nepotrebne, dabogda i oni i njihova djeca živjeli u zemlji bez humanističkih znanosti!“

Sanja Singer s Fakulteta strojarstva i brodogradnje istaknula je da bi jedini kriterij trebao biti kvaliteta radova, a ne da li je doktorski odnosno postdoktorski rad napisan u inozemstvu.

„U većini zemalja je praktički nemoguće i studirati i doktorirati i postdoktorski stadij napraviti na istom mjestu. To je nešto što se u mnogim zemljama smatra izuzetkom. Naši istraživači, a pogotovo mladi, moraju se susresti s internacionalnim sredinama, pogotovo danas u Europi. To jest intencija“, kazao je rektor Bjeliš, istaknuvši da stoji iza kriterija koje je propisalo Sveučilište. Ovime se želi potaknuti veća mobilnost hrvatskih istraživača koja je trenutno vrlo niska, napomenuo je Bjeliš.

Na skupu je sudjelovao i predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, koji je istaknuo da vlada nema rješenje za izlaz iz krize i kako nije istina da novca nema. Zbog toga će sindikat nastaviti vršiti pritisak „koji je opravdan, legitiman i legalno utemeljen. U vrijeme donošenja državnog  proračuna 4. prosinca, na Markovom trgu ćemo prosvjedovati i važno je da i inteligencija bude aktivna. Ne bude li ona aktivna, tko će narodu pokazati put? A narod je bitan čimbenik koji određuje stvari u zemlji“, rekao je Ribić, zaključivši prosvjedni skup.