Doktori znanosti nepoželjni u Hrvatskoj

Titula doktora znanosti u svijetu znači jako puno: siguran posao i egzistenciju, poticajnu radnu atmosferu i poštovanje akademske, ali i šire društvene zajednice. U Republici Hrvatskoj znači jako malo. Mnogi mladi znanstvenici nakon završenog doktorata ili postdoktorskog usavršavanja završavaju na burzi rada, jer ne postoji mogućnost produženja njihovih ugovora. Zbog nedostatka novca u sustavu, na hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institucijama nema dovoljno radnih mjesta. S druge strane, upravo je titula doktora znanosti jedna od prepreka njihova zapošljavanja u gospodarstvu. Naime, gospodarski sektor u Hrvatskoj doktore znanosti jednostavno ne treba. To pokazuje i statistika: samo 15 % doktora znanosti u Hrvatskoj radi izravno u gospodarstvu.

Sveučilište u Zagrebu ove je godine promoviralo 1400 doktora znanosti

Kako bi skrenuli pozornost na ovaj, sad već veliki problem, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja danas je na Prehrambeno-biotehnološkom i Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu održao prosvjedni skup „Doktori znanosti nepoželjni u Hrvatskoj“. Skupu se odazvao veliki broj znanstvenih novaka i njihovih mentora, koji su izrazili nezadovoljstvo zbog drastičnog smanjenja izdvajanja za obrazovanje i znanost u državnom proračunu. Prema Vladinom prijedlogu, udio izdvajanja za obrazovanje i znanost smanjit će se s dosadašnjih 3,6 % BDP-a na 3,2% BDP-a za iduću godinu i 2,9 % za 2015. godinu. Samo za iduću godinu to je smanjenje od oko 760 milijuna kuna.

Zbog smanjenja proračuna za znanost, 500 doktora znanosti ostaje bez posla

Iako ih smatraju najviše odgovornima za ovakvo stanje u hrvatskoj znanosti, na skup nisu bili pozvani predstavnici MZOŠ. „Procjenjujemo da oni nisu sugovornici koji žele ili mogu promijeniti ove stvari. Naše iskustvo dosada pokazuje da kolega Jovanović i Zelenika nisu dovoljno kompetentni i nemaju dovoljno hrabrosti ili volje ili svega pomalo da uistinu riješe ovaj problem“, istaknuo je Tvrtko Smital s Instituta Ruđer Bošković, nadodavši da se sada moraju osloniti na sebe kako bi riješili svoje profesionalne i egzistencijalne probleme.

Prosvjed mladih znanstvenika podržao je i rektor prof.dr.sc. Aleksa Bjeliš, izrazivši žaljenje što za mnoge izvrsne mlade ljude trenutno na sveučilištu i znanstvenim institucijama nema radnih mjesta. „Projekcija ministra Fuchsa je bila da će u Hrvatskoj biti odobreno oko 200 ili nešto više mjesta u novačkom sustavu. Od veljače nadalje nema ni riječi o nikakvih 100 i 200 mjesta. Mi smo na Sveučilištu planirali ove godine oko 150 mjesta, 40 smo ostvarili.“ Upravo zbog te situacije Hrvatskoj prijeti egzodus diplomanata, doktoranata i postdoktoranata odnosno najobrazovanijeg kadra u zemlji. Bjeliš je također upozorio kako ova zemlja bez znanstvenika istraživača nema nikakve šanse. „Ova će zemlja postati zemlja servisnih aktivnosti. Ja već dugo vremena govorim, ova zemlja ne smije se svesti na 3T. Ne smije se svesti na trgovinu, turizam i transport. Postoji i četvrti T – tehnologija. Postoji potreba za novim proizvodnjama na svim skalama, i makro i mikro i srednje. Mi na tome inzistiramo!“, naglasio je Bjeliš.

Rektor Aleksa Bjeliš podržava mlade znanstvenike

U novačkom je sustavu trenutno 2500 novaka. Za njihove se plaće iz proračuna izdvaja nešto više od 300 milijuna kuna. Rezanjem troškova u znanosti, 500 mjesta u novačkom sustavu izravno je ugroženo i prijeti im gubitak radnih mjesta u sljedećih godinu i pol dana, kazao je Marko Pavić iz udruge MLAZ (Mreža mladih znanstvenika).

„Njima slijede samo 2 moguće opcije: ako žele nastaviti istraživačku karijeru, morat će otići izvan zemlje. Ako to ne mogu ili ne žele, morat će promijeniti zanimanje. U oba slučaja to je pogubno za ovu zemlju“ nadovezao se Smital.

Znanstveni novak Nenad Malenica istaknuo je da su za produktivnost zemlje najvažniji doktoranti i postdoktoranti. Oni su ta populacija koja treba mijenjati zemlju. Zato je pozvao vladu da promisli o odlukama o financiranju znanosti. „Ne smije se dopustiti da se mobilnost znanstvenika pretvori u emigraciju, jer bi to bilo pogubno za kvalitetu života u ovoj zemlji“, naglasio je Malenica.

Mladi znanstvenici ne vide budućnost u Hrvatskoj

Malenica se osvrnuo i na kriterije izvrsnosti koje je Sveučilište propisalo u natječaju za nedavno otvorenih 20 docentskih mjesta: „To su kriteriji koji su izuzetno ambiciozni, izuzetno visoki. I to pozdravljam, zato što su prvi put ozbiljno napisani. Međutim, vidim da su ti kriteriji na ulazu, na izlazu ih nema, mislim na profesore 65 +. Ja prihvaćam te kriterije, ali pod uvjetom da isti ti profesori koji ostaju duže u sustavu znanosti, zadovoljavaju barem trostruko takve kriterije“.

Nikica Gilić, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu upozorio je da se prednost na natječaju daje doktoratima postignutim u inozemstvu, pa loš doktorat iz inozemstva vrijedi više od izvrsnog iz Hrvatske. Osvrnuo se i na omalovažavanje humanističkih znanosti te poručio „Onima koji misle da su humanističke znanosti nepotrebne, dabogda i oni i njihova djeca živjeli u zemlji bez humanističkih znanosti!“

Sanja Singer s Fakulteta strojarstva i brodogradnje istaknula je da bi jedini kriterij trebao biti kvaliteta radova, a ne da li je doktorski odnosno postdoktorski rad napisan u inozemstvu.

„U većini zemalja je praktički nemoguće i studirati i doktorirati i postdoktorski stadij napraviti na istom mjestu. To je nešto što se u mnogim zemljama smatra izuzetkom. Naši istraživači, a pogotovo mladi, moraju se susresti s internacionalnim sredinama, pogotovo danas u Europi. To jest intencija“, kazao je rektor Bjeliš, istaknuvši da stoji iza kriterija koje je propisalo Sveučilište. Ovime se želi potaknuti veća mobilnost hrvatskih istraživača koja je trenutno vrlo niska, napomenuo je Bjeliš.

Na skupu je sudjelovao i predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, koji je istaknuo da vlada nema rješenje za izlaz iz krize i kako nije istina da novca nema. Zbog toga će sindikat nastaviti vršiti pritisak „koji je opravdan, legitiman i legalno utemeljen. U vrijeme donošenja državnog  proračuna 4. prosinca, na Markovom trgu ćemo prosvjedovati i važno je da i inteligencija bude aktivna. Ne bude li ona aktivna, tko će narodu pokazati put? A narod je bitan čimbenik koji određuje stvari u zemlji“, rekao je Ribić, zaključivši prosvjedni skup.

Štrajk upozorenja

Matica hrvatskih sindikata i Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod organizirali su danas jednodnevni štrajk upozorenja u svim osnovnim i srednjim školama te znanstvenim i zdravstvenim institucijama, osim u hitnim službama. Odaziv na štrajk bio je vrlo visok – čak 70 000 djelatnika javnih službi.

„U srednjim školama odaziv članova je gotovo stopostotan, s time da i mnogo članova nesindikata sudjeluje u štrajku“, rekao je na današnjoj tiskovnoj konferenciji predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinac. Štrajkalo se i u osnovnim i u srednjim školama. Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod koji okuplja najveći broj zaposlenih u školstvu, zadovoljan je visokim odazivom svojih članova od čak 90 posto. Istaknuo je da oni dobro poznaju svoje članstvo te je ovakav odaziv bio očekivan.

U sustavu znanosti i visokog obrazovanja štrajkalo je oko 18 tisuća zaposlenika. Jedina ustanova u sustavu znanosti na kojoj štrajk nije proveden je Pravni fakultet u Zagrebu. Na pojedinim fakultetima i ustanovama dekani i ravnatelji vršili su pritisak na zaposlenike u štrajku, unatoč pismu rektora Zagrebačkog sveučilišta da je naputak Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o popisivanju štrajkaša nezakonit. „Jedan je čak izjavio da zbog Bolonjskog procesa se ne može štrajkati“, rekao je Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata.

Osim prosvjetara, štrajkali su i zdravstveni djelatnici. Dobar dio članova Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara izrazio je svoje nezadovoljstvo stanjem u zdravstvu i ignoriranjem njihovih problema, izvijestila je predsjednica sindikata Anica Prašnjak.  Međutim, zbog prirode njihova posla, osoblje nije bilo u potpunosti u štrajku i obavljali su one poslove koji nisu odgodivi. Požalila se i na pritiske i prijetnje kojima su medicinske sestre bile izložene tijekom štrajka. „Naputci od ministarstva su takvi da se popisuje osobe koje su u štrajku i da im se, sukladno onoliko sati koliko su proveli u štrajku, oduzme na plaći i na dodacima na plaću. Prijete nam se radnim knjižicama. Sestre su ovim činom od ministarstva i uprava zastrašene i zastrašivane“, istaknula je vidno razočarana Prašnjak.

Povod štrajka je Vladino otkazivanje Temeljnog kolektivnog ugovora, daljnje smanjivanje plaća i ukidanje materijalnih prava u javnim službama. Naime, zbog rupe u proračunu, Vlada je najavila svim javnim djelatnicima ukidanje dodataka na staž od 4, 8 i 10 %. Time rezovi nisu završeni. U znanosti je najavljeno ukidanje dodatka za magisterij (8%) i doktorat (15 %). U obrazovanju su prosvjetni dodaci od 3, 5, 7, i 9 % za zaposlenike osnovnih i srednjih škola već ukinuti u srpnju ove godine.

U zdravstvu Vlada namjerava ukinuti dodatke za posebne uvjete rada. S druge strane, Vlada i dalje ne namjerava isplaćivati prekovremene sate koje medicinske sestre i tehničari moraju odrađivati zbog nedostatka osoblja u zdravstvenom sustavu. Prema riječima Anice Prašnjak, u sustavu nedostaje čak 12 000 medicinskih sestara. Unatoč tome, na snazi je i dalje zabrana zapošljavanja novih medicinskih sestara, kojih trenutno na burzi ima skoro 3000.

Potporu štrajkašima i njihovim zahtjevima pružili su brojni sindikati, kako iz javnog i državnog, tako i realnog sektora. Željko Stipić posebno je istaknuo potporu sindikata bankarskih i financijskih djelatnika, te mnogih nevladinih udruga kao što su Franak i braniteljske udruge. „To je nama jako bitno. Itekako nam je važna potpora, da mi iz javnih i državnih službi podupiremo sindikate iz realnog sektora i obrnuto, da oni iz realnog sektora podupiru nas. Bez zajedništva, svi mi smo zapravo nemoćni“, poručio je Stipić.

Pismo potpore stiglo je i od Udruge radničkih sindikata te jednog od najvećih hrvatskih sindikata – Saveza Samostalnih Sindikata Hrvatske, gdje među ostalim poručuju: „Borite se za pravo na dostojanstveni rad – za kvalitetna radna mjesta i pravednu plaću za obavljeni rad, za prava koja se jamče i štite kolektivnim ugovorima, a koji je vama otkazan. Kada se tako jednostrano otkaže kolektivni ugovor, nema ni socijalnog mira.

Planirano smanjenje izdvajanja za obrazovanje i znanost te sredstava za plaće u zdravstvu dovest će do daljnjeg srozavanja kvalitete tih javnih usluga, te će, posljedično, kvalitetna zdravstvena usluga i obrazovanje postati privilegij bogatih. Takve pogrešne i neučinkovite Vladine mjere štednje stvorit će još veće nejednakosti među građanima. I SSSH se protivi komercijalizaciji javnih usluga! Kvalitetne i dostupne javne službe trebaju biti opći društveni interes!“

„To je najveći trijumf i naša najveća pobjeda! I najveći poraz svih onih snaga u zemlji koje su htjele razdvojiti svijet rada, divide et impera, i posvađati ga na kastu onih privilegiranih, navodno, u javnom sektoru i na kastu radnika u privatnom sektoru“, istaknuo je Ribić, komentiravši potporu. „Ali nisu uspjeli, jer sindikati gospodarstva i radnici predobro znaju da postoji samo jedan sukob u društvu – sukob između rada i kapitala. Ne postoji sukob između rada i rada. I to je najsnažnija poruka ovoga štrajka! I to je nešto što najviše treba zabrinuti vlast, koja jedino što radi, zadovoljava očekivanja onih koji su im financirali predizbornu kampanju. A to nije svijet rada, to je svijet kapitala!“ zaključio je Ribić.

Gdje je nestao novac za podstanarske subvencije?

Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu studentima podstanarima, koji su potpisali ugovore o ostvarivanju prava na potporu za smještaj za ak.god. 2011/12, nije još uvijek u potpunosti isplatio subvenciju. U ugovoru stoji da se potpora isplaćuje od 1.listopada 2011. do 15. srpnja  2012. godine u mjesečnom iznosu od 147 kn. Ukupan godišnji iznos subvencije iznosi 1396 kn. Potpora je namijenjena svim redovnim studentima koji nisu ostvarili pravo na smještaj u studentskom domu.  Novce za subvenciju osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a isplaćuje SC s kojim studenti svake godine potpisuju ugovor.

Iako je nova akademska godina odavno počela, SC duguje 661 kn subvencije za proteklu akademsku godinu, što je skoro polovica godišnjeg iznosa. Unatoč dugovima, SC već je raspisao i jučer zaključio natječaj za ovu akademsku godinu.

Iako su kriteriji za dobivanje subvencije unaprijed određeni, moji su sugovornici željeli, zbog straha od mogućih sankcija, ostati anonimni.

„Problem podstanarskih subvencija vuče se već godinama. Već sam navikla na ovoliko čekanja i sama sam si posložila da ne ovisim o tim novcima, nego kad dođu, dobro dođu, ali vjerujem da ima ljudi kojima nije tako. Ono što me u ovoj priči najviše razljutilo je to da nitko ne reagira dok SC zarađuje na našim novcima“, izjavila je studentica 5. godine Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.

„Novi natječaj je objavljen, a duguju nam gotovo polovicu iz prošle godine. Proteklih godina smo najviše kontaktirali medije, jer nam Sveučilište i Ministarstvo nisu htjeli pomoći.  Ali ni pritisak medija nije pomogao, svake godine kasne s isplatom sve više”, razočarana je studentica 4. godine Građevinskog fakulteta.

„Pitanje subvencije za podstanarstvo uopće nije u ingerenciji Rektorata, a pogotovo ne u mojoj kao prorektorice za studije i studente koja se bavim akademskim pitanjima studiranja, a ne materijalnim pravima koji izlaze iz statusa studenta. Mi niti određujemo razinu prava, niti raspolažemo sredstvima za isplatu. Mislim da je prava adresa za ovo pitanje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta“, istaknula je prorektorica prof.dr.sc. Blaženka Divjak, na upit o neisplati subvencija.

„Napominjemo da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izvršilo u potpunosti sve svoje obveze prema Studentskom centru Zagreb i doznačilo potrebna financijska sredstva za navedenu namjenu. Sredstva nakon što ih zaprimi od MZOS-a prosljeđuje isključivo Studentski centar Zagreb na pojedinačne žiro račune studenata koji su ostvarili pravo na subvenciju, a temeljem sudjelovanja na javnom natječaju centra. Ministarstvo nije upoznato s razlozima zbog kojih Studentski centar Zagreb nije izvršio daljnju doznaku na žiro račune studenata“, kazala je zamjenica ministra Ružica Beljo Lučić. Također je napomenula da je vlasnik i osnivač SC-a Sveučilište u Zagrebu i da se njima treba obratiti zbog neisplate subvencija koje je ministarstvo uredno uplatilo SC-u.

„Ista priča svake godine godine. Loptice se prebacuju s jedne na drugu stranu. Ministarstvo tvrdi da je sve uplatilo SC-u, SC tvrdi da čeka uplatu Ministarstva. Išla sam u petak predati papire za novu subvenciju pa sam pitala kada će biti isplata zaostataka i u poslovnici za smještaj su rekli da bi trebala biti do kraja godine, ali nema garancije“, izjavila je studentica 3. godine Pravnog fakulteta.

Studentima svaka kuna mnogo znači, a subvencija im uvelike olakšava ionako preskupo studiranje. Međutim, studenti podstanari u mnogo su težoj situaciji od kolega koji su smješteni u studentskim domovima, jer stanarina i režije neprestano rastu. Neisplata subvencije udar je na ionako tanak studentski budžet.  „Računala sam na tih 147 kn svaki mjesec, pa sam se dogovorila s roditeljima da umanje mjesečni džeparac za taj iznos, kada ću ionako dobivati od SC-a. No kako to ne dobivamo redovno, svaki mjesec moram tražiti od roditelja dodatnu uplatu. Naravno da to otežava situaciju za obje strane.“

Student 4. godine RGN-a ljut je što MZOŠ ne poduzima ništa da riješi ovu situaciju. „Oni kažu da su sve novce isplatili odavno, a SC se radi blesav i govore da nisu dobili. I tako je već ne znam koju godinu za redom. Moram trošiti novce koje jedva zarade moji roditelji da si platim stanarinu i režije, a ono što moram dobiti kasni po 6 mjeseci“.

Ravnatelj Studentskog centra u Zagrebu Niko Vidović nije se želio javiti niti odgovoriti na pitanja zašto SC studentima nije uplatio novac koji im pripada.

Upit je proslijeđen i prorektorici za poslovanje prof.dr.sc. Vesni Vašiček, predsjednici Upravnog vijeća SC-a koji nadzire rad i financije SC-a, ali do objave ovog posta, odgovor nije stigao.

17. Smotra Sveučilišta u Zagrebu

Svečanom dodjelom priznanja najuspješnijim sudionicima, danas je završena ovogodišnja Smotra Sveučilišta u Zagrebu.  Priznanja su se dijelila u 8 kategorija: najbolji promotivni film, najbolje uređen izložbeni prostor, najoriginalnije i najbolje predstavljanje na Smotri, najbolji promidžbeni materijali, najuspješnije predstavljanje ostalih sudionika, najbolji cjelokupni dojam, u kategoriji za komunikativnost, susretljivost i pristupačnost te u kategoriji za doprinos atraktivnosti sportskog programa. Apsolutni pobjednik je Akademija likovnih umjetnosti osvojivši onu najvažniju – nagradu za najbolji cjelokupni dojam na smotri.

ALU zadivila je žiri svojim umijećem

Međutim, svi mi s Fakulteta političkih znanosti i Televizije Student nestrpljivo smo čekali proglašenje pobjednika u kategoriji najboljeg promotivnog filma. Iako smo vjerovali da ćemo osvojiti nagradu, uslijedilo je veliko razočaranje – i tu je pobijedila Akademija likovnih umjetnosti. Priznanja najuspješnijima podijelili su rektor prof.dr.sc. Aleksa Bjeliš i prorektorica za studente i studije prof.dr.sc. Blaženka Divjak te time zatvorili dane Sveučilišta u Zagrebu.

Čaroban svijet mitologije na Filozofskom fakultetu

17. Smotra otvorena je u četvrtak, 15. studenoga u izložbenom šatoru Studentskog centra, kako bi se maturanti upoznali s daljnjim mogućnostima školovanja nakon završetka srednje škole. Posjetiteljima je svoj program predstavilo čak 70 sudionika – fakulteta, akademija, visokih škola i veleučilišta iz Hrvatske i svijeta.

Uz tradicionalno prisutni Radio Student, prvi je put na smotri sudjelovala i Televizija Student – prva studenstka televizija u Hrvatskoj, pokrenuta 6.11. na Fakultetu političkih znanosti.

Na Televiziju Student dobrodošli su svi kreativci

Učenici i ostali posjetitelji imali su priliku iz prve ruke (od studenata i profesora) čuti iskustva i dobiti informacije o uvjetima i kvaliteti studiranja te brojne druge detalje važne za donošenje odluke o upisu na pojedini studij.

Biološki odsjek PMF-a izazvao je najveći interes publike

Glavni moto ovogodišnje Smotre bio je Ulaz u studij – početak razvoja karijere. Zbog toga su u programu Smotre posebno bile istaknute teme o snalaženju na tržištu rada, zapošljavanju i upravljanju karijerom. U tu svrhu održane su tri panel-diskusije (Naći posao lako je, ako si…,Male tajne uspješnog zapošljavanja, Gdje još ima ECTS-a?) i tri radionice (Hoću prvi/bolji posao, Kako uspješno učiti?, Karijerogram – otkrij svoj cilj!). Time se htjelo poručiti kako izborom studija i upisom na fakultet započinje profesionalni razvoj svakog pojedinca i kako je odabir fakulteta velika odluka koja utječe na budući život.

Zubić vila donijela je Stomatologiji nagradu za originalnost

Uspješnost Smotre potvrđuje i više od 25 000 posjetitelja, koji su stizali individualno ili u organiziranim skupinama iz cijele Hrvatske. Cjelokupna manifestacija održana je pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.

Presuda koja je šokirala Hrvatsku

Danas je svugdje u svijetu bio najobičniji tmurni petak. Osim kod nas u Hrvatskoj. Ovdje je bio dan D – dan konačne odluke i presude Domovinskom ratu, Oluji i Hrvatskoj. To je već danima glavna tema u cijeloj zemlji.

Od ranog jutra hrvatski su građani pratili uživo izricanje presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koji su nepravomoćnom presudom prošle godine osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora. Žalbeno vijeće Haškoga suda za bivšu Jugoslaviju, pod predsjedanjem suca Theodora Merona, poništilo je prvostupanjsku presudu o postojanju udruženog zločinačkog pothvata i donijelo oslobađajuću presudu kojom se nalaže puštanje generala na slobodu. Iako su se nadali, presudom su svi bili šokirani, od građana, vlade, pa do generala i njihovih obitelji. „Ne“, izjavio je general Gotovina po dolasku na Pleso, na upit je li očekivao oslobađajuću presudu, dodavši da se sada osjeća sjajno.

Diljem Hrvatske započelo je slavlje. Veliki doček organiziran je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, koji se uživo mogao pratiti na svim hrvatskim televizijama i gradskim trgovima. Atmosfera je bila, blago rečeno, euforična. Stotine tisuća ljudi slilo se na trg. Emocije su se osjetile na svakom koraku. Zastave su se vijorile na sve strane, uz poklike „Mi Hrvati“ i „Vukovar, Vukovar“. Iz zvučnika su treštale domoljubne pjesme, ali i one druge, pozivajući na mržnju. Zapravo više onih drugih. Očito smo opet u 90.-ima. Kao da je ratno stanje. Vrhunac je nastupio kad su generali stigli na trg, pozdravljeni burnim pljeskom publike i bakljadom kakve nema ni na utakmicama Dinama i Hajduka.

„Ovo je točka na i, rat pripada povijesti, okrenimo se svi budućnosti. Budućnost je u našim rukama. Institucije hrvatske države bile su uz nas svo ovo vrijeme. Zahvalan sam predsjedniku Republike, ministru pravosuđa, predsjedniku Vlade, ministru obrane i  posebno preko ministarstva vanjskih poslova hrvatskom veleposlanstvu u Den Haagu koje je sve ove godine bilo sa nama. Budućnost je pred nama i budućnost je u našim rukama. Hvala svima!“ poručio je Ante Gotovina.

„Važno je da smo pokazali da je Hrvatska časno branila svoju zemlju. U svijetu ćemo s ponosom govoriti naša domovina Hrvatska. Neka u njoj žive svi dobronamjerni ljudi i koji joj žele dobro. Hrvatska je slobodna. Svima duboko iz srca hvala.“ kazao je Mladen Markač.

No dok jedni slave, drugi plaču. U susjednoj Srbiji vlada šok, nevjerica, zgražanje, stižu prijetnje putem medija i brojnih društvenih mreža i foruma. Bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić pozvao je hrvatsku vladu i građane da se suzdrže od trijumfalizma.

Hoće li i kako će ova presuda utjecati na odnose dviju država, vrijeme će pokazati. Ali još uvijek mi odzvanjaju riječi generala Gotovine „Rat pripada povijesti, okrenimo se budućnosti“. Hoće li ga Hrvatska napokon poslušati? Zaista bi bilo vrijeme.