S faxa na burzu

Završetak obrazovanja i ulazak na tržište rada prijelomno je razdoblje u životu svake mlade osobe. Međutim, danas je nakon fakulteta teško naći posao. Koliko diploma u Hrvatskoj zaista vrijedi pokazuje i statistika: trenutno je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) prijavljeno više od 35 000 osoba s visokom stručnom spremom,  što je 10 % ukupnog broja nezaposlenih. S obzirom da samo 20 % građana ima visoku stručnu spremu, što je daleko ispod europskog prosjeka, ove su brojke zaista poražavajuće. Time je Hrvatska po stopi nezaposlenosti visokoobrazovnih kadrova pri vrhu europske ljestvice. Na prvi posao u struci čeka se više od godinu dana. Čak i tada, samo polovica njih nađe posao, dok su ostali i dalje osuđeni na burzu.

Hrvatska stvarnost – 360 tisuća nezaposlenih

Veliki problem mladima pri traženju prvog posla predstavlja i nedostatak radnog iskustva. Zbog toga je u svibnju prošle godine donesen Zakon o poticanju zapošljavanja. Zakon ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića donio je izmjene koje su mnogi opisali kao besplatno volontiranje.  Radi se o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Svi su poslodavci, država, javni sektor i privatnici dobili pravo da s mladim ljudima zaključuju ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa na rok od jednu, dvije ili tri godine. Mladima koji se odluče na takvo stručno osposobljavanje bit će plaćeni doprinosi i radni staž u iznosu od 1600 kuna.

Međutim, mnogi se pitaju kako preživjeti s 1600 kn mjesečno. „Tih 1600 kn namijenjeno je za pokriće putnih troškova i jedan topli obrok dnevno“, kazala je Ivana Šimek s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nadodavši da je mladima ovo šansa da steknu potrebno radno iskustvo u struci kako bi se mogli osposobiti i konkurirati na tržištu rada.

Stručno osposobljavanje je dobrovoljno, pa se mladi, ukoliko nakon nekoliko mjeseci odustanu, mogu bez sankcija vratiti na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Staž koji su odradili upisat će se u radnu knjižicu. Svi koji su obuhvaćeni tom mjerom vodit će se i u posebnoj evidenciji HZZ-a te će biti obaviješteni ako se otvori radno mjesto za stalni posao.

Radno iskustvo mladima zlata vrijedi

Država bi trebala nadzirati poslodavca da pripravniku doista osigura stručno znanje, a ne da slaže putne naloge, nosi kave ili fotokopira. Za poslodavce koji bi eventualno htjeli zlorabiti zakonska rješenja na štetu mladih, predviđene su kaznene odredbe – novčane kazne od 50 do 100 tisuća kuna.

U zemlji nezaposlenih očito je da mogućnosti izbora nisu velike: volontiranje ili napuštanje zemlje. Službeni podaci govore da je u posljednje tri godine Hrvatsku napustilo više od 32 tisuće ljudi. Broj je puno veći ukoliko se tome pribroje i oni koji su neregistrirano otišli iz zemlje. Nezaposlenost i loše gospodarsko stanje u Hrvatskoj uzrokuju migracije mladih u Kanadu, SAD, Australiju, a radi se većinom o visokoobrazovnim ljudima.

Mnogi na burzi čekaju i nekoliko godina na posao

Kako bi potakla poslodavce na lakše zapošljavanje mladih, Vlada je zakonom uvela olakšice: poslodavci su na dvije godine oslobođeni plaćanja tzv. bruto 2 doprinosa na plaću za zapošljavanje nezaposlenih bez radnog iskustva u zvanju za koje su se obrazovali. Isto vrijedi i za dugotrajno nezaposlene osobe koje su na burzi rada dulje od dvije godine. Mjerama koje predviđa zakon obuhvaćeni su samo poslodavci koji isplaćuju plaće i doprinose te ne daju poslovno uvjetovane otkaze.

Što se dogodilo mjesecima nakon donošenja zakona? Privatnici nisu pokazali veliki interes za takvom vrstom kadra, ali jest državna uprava. Prema posljednjim podacima s HZZ-a, tek je 250 volontera otišlo u privatni sektor, a sedam puta više u državnu upravu. Dok se ministar Mrsić hvali uspjehom svog zakona, na burzi je i dalje alarmantno stanje: više od 360 tisuća nezaposlenih, od toga 130 tisuća mladih, više od polovice bez dana radnog iskustva. Kakva ih budućnost čeka? Je li u Hrvatskoj za ovu generaciju zaista prekasno?

STOP mučenju životinja

Brojne udruge za zaštitu životinja pozdravile su novi Kazneni zakon koji je u Novoj godini, nakon više od godinu dana od donošenja, napokon stupio na snagu.

Novi je zakon ukinuo mogućnost izricanja novčane kazne za mučenje i ubijanje životinja, te propisao jedino zatvorske kazne. Članak 205. propisuje da „Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine“.

Čovjekov najbolji prijatelj

„Ukidanje novčane kazne upućuje da su zakonodavstvo i stručnjaci prepoznali zlostavljanje i ubijanje životinja kao teške prijestupe i važan društveni problem, što zahtijeva stroge zatvorske kazne“, stoji u priopćenju udruge Prijatelji životinja. „Važna novost je da je Ministarstvo pravosuđa prihvatilo prijedlog udruge Prijatelji životinja da se Zakonom ne sankcionira samo teško mučenje životinja, kao što je bilo u starom Zakonu, već i njihovo usmrćivanje“, navode Prijatelji životinja.

Još jedan velik i pozitivan korak u zaštiti životinja jest odredba da se zlostavljana životinja, koja preživi zlostavljanje, oduzima zlostavljaču. Dosad se zlostavljana životinja, zbog nepostojanja zakonske regulative, nakon oporavka od ozljeda i pružene veterinarske pomoći, vraćala zlostavljaču, unatoč naporima brojnih udruga da spase životinje od daljnjeg zlostavljanja.

Novost je i povećanje zatvorskih kazni – za mučenje i ubijanje životinja iz koristoljublja, s kazne zatvora do jedne godine na kaznu zatvora do dvije godine, dok je za onog „tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme“ kazna povećana s do tri mjeseca na kaznu zatvora do šest mjeseci“.

“Božićni poklon” završio na ulici

Da je ovakav, pa čak i rigorozniji zakon potreban Hrvatskoj, svjedoče brojni slučajevi mučenja životinja, pred kojima se dosad uglavnom zatvaralo oči, a počinitelji u većini slučajeva nisu pronađeni niti procesuirani.

Zadnji takav stravičan slučaj zgrozio je javnost i dignuo ljubitelje životinja na noge. Dan prije Silvestrova, skupina nepoznatih počinitelja ubacila je psu Mišku u usta petarde i nanijela mu toliko teške ozljede da je na kraju morao biti uspavan. Ovo nevjerojatno okrutno djelo dogodilo se u Galižani, malom mjestu u blizini Pule. Stjepan Kočar, dežurni veterinar koji je zaprimio Miška, izjavio je da u svojoj karijeri nije doživio nešto ovako brutalno, te je cijeli slučaj prijavio policiji.

Zgrožena javnost pokrenula je Facebook grupu „Želimo javno imena počinitelja koji su petardom ubili Miška“, koja je u vrlo kratkom vremenu dobila podršku više od 30 000 članova. „Grupa podrške svim nemoćnim životinjama, koje su na bilo koji način naišle na odvratnu ruku zlostavljača. Danas je to bio Miško, sutra tko zna. Želimo jednom za sva vremena stat na kraj poremećenim umovima kojima se uopće u glavi stvori slika zlostavljanja životinja bilo na ovaj ili onaj način. Želimo da se takve osobe dovedu pred lice pravde i da služe kao primjer ostalima“, stoji u priopćenju grupe.

Kako ovo djelo ne bi prošlo nekažnjeno, pokrenuta je i peticija Državnom odvjetništvu da kazne počinitelje monstruoznog ubojstva Miška.

Miško (izvor: Facebook)

Iako nove odredbe Kaznenog zakona omogućavaju puno učinkovitiju zaštitu životinja i sankcioniranje zlostavljača, pitanje je hoće li se odredbe u praksi zaista i provoditi te hoće li izricanje zatvorskih kazni utjecati i preventivno na smanjenje broja slučajeva iživljavanja nad životinjama.

Upravo zato Prijatelji životinja pozivaju građane da prijavljuju policiji, državnom odvjetništvu i veterinarskoj inspekciji zlostavljanje i ubijanje životinja te time potaknu sudove na izricanje zatvorskih kazni, kako bi nove odredbe Kaznenog zakona zaista i zaživjele u praksi. „Time se, uz zajednički trud građana, udruga za zaštitu životinja i nadležnih institucija, mogu spriječiti mnoga zlostavljanja životinja i spasiti mnogi životi nedužnih životinja“, poručuju Prijatelji životinja.

Napuštene mačke često su mete za iživljavanje

Kako je Ostojić ukrao Božić

„Ovaj Božić imamo samo jednu želju. Sve što želimo je završiti svoje obrazovanje!“, poručilo je više od 700 zdravstvenih pripravnika u božićnoj čestitci ministru zdravlja Rajku Ostojiću. Pripravnici su podsjetili da Ministarstvo zdravlja već više od godinu dana nije raspisalo natječaj za njihov pripravnički staž, bez kojeg ne mogu završiti obrazovanje i dobiti dozvolu za samostalan rad. Naime, Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje obvezan staž u trajanju godinu dana i polaganje stručnog ispita nakon završene srednje medicinske škole, preddiplomskog ili diplomskog studija na zdravstvenim veleučilištima.  Bez toga zdravstveni pripravnici ne mogu tražiti posao u struci.

„Kucali smo na mnoga vrata i okrenuli bezbroj telefonskih brojeva. Poslali brdo mailova i ostavili hrpu komentara vladi na fejsu. Odgovor je uvijek bio: ne znamo ili pitajte Ministarstvo zdravlja“, stoji u poruci. Zbog toga su prosvjedovali čak tri puta: u svibnju, rujnu i studenom ove godine. Ministar Ostojić je poručio: „Neka prosvjeduju“.

Svaka vlada ima barem jednog Grincha ( screenshot video čestitke)

Vrijeme ide, staža nema…

Za raspisivanje natječaja nadležni su Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Zbog smanjenja proračuna u zdravstvu, pripravnički je staž prošli put raspisan u studenom 2011. godine. Prvenstvo pri dobivanju staža imaju oni koji su ranije diplomirali. Kandidati koji nisu prošli, uzaludno čekaju – sljedeći bi pripravnički staž mogao biti tek za godinu ili dvije – i to ako bude novca u državnom proračunu.

Zeleno svjetlo za plaćeni pripravnički staž HZZO je dao samo za 440 doktora medicine. Do kraja godine raspisat će se natječaj i za stomatologe, magistre farmacije i magistre medicinske biokemije. Ostale zdravstvene struke i dalje ostaju na čekanju.

„Više od 700 ljudi još čeka. Taj broj je svakim danom sve veći i veći“, kazali su prvostupnici sestrinstva, fizioterapije, radiološke tehnologije, radne terapije, medicinsko-laboratorijske dijagnostike i sanitarnog inženjerstva.“ Tom broju treba pridodati i pripravnike koji su završili srednju medicinsku školu, a također nisu uspjeli odraditi pripravnički staž. Time se brojka penje na preko 1000 pripravnika „na čekanju“.

Prosječna starost zdravstvenih djelatnika – 47 godina

Ispod EU prosjeka

„Stalno možete čuti kako naših struka u Hrvatskoj fali. Broj zaposlenih u našim strukama je daleko ispod EU standarda. No ipak je nekima ovo drugi Božić bez budućnosti“, očajni su pripravnici.

Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj medicinskih sestara na 100 000 stanovnika u Hrvatskoj iznosi 569, dok je prosjek EU 782. Stopa radnih terapeuta na 100 000 stanovnika u Hrvatskoj je 4,4, dok je europski prosjek 33. Slično je i s ostalim zdravstvenim strukama.

Prema riječima Anice Prašnjak, predsjednice Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, u sustavu nedostaje čak 12 000 medicinskih sestara. Međutim, na snazi je i dalje zabrana zapošljavanja medicinskih sestara i tehničara kojih na burzi ima skoro 3000.

„HZZO govori kako su im na prvom mjestu pacijenti. Za te iste pacijente skrbi broj zdravstvenih djelatnika koji je ispod svakog minimuma. Svi su iscrpljeni i premalo plaćeni. Razumijemo da novca fali. No zdravstvo bi trebalo biti zadnje gdje će se štedjeti“,  poručili su pripravnici.

Zdravstvenih djelatnika nedostaje u svim hrvatskim bolnicama

Hrvatski apsurdi

Nevjerojatno je i što se zdravstveni pripravnici ne mogu prijaviti ni za program ministra rada Miranda Mrsića i naknadu za rad od 1600 kn, jer ne spadaju u mjere poticanja zapošljavanja.

Još je veći apsurd što se oni koji su završili i srednju medicinsku školu i zdravstveni studij mogu prijaviti za stažiranje samo „višeg“ zanimanja. Stažiranje „nižeg“ zanimanja, iako je upisano u radnu knjižicu, nije moguće prema pravilima HZZ-a. Tako mnogi zdravstveni pripravnici imaju 2 zanimanja, a ne mogu ni s jednim raditi.

Volontiranje – rješenje problema?

„Nakon godinu dana čekanja, pred sam Božić, stigla nam je nova vijest: bolnice će od ministra dobiti odobrenje da nas mogu primiti na volontiranje. Plaća = 0 kn“, požalili su se pripravnici. Dosad je pripravnička plaća bila 75 posto mjesečne plaće u struci. Međutim, odrađivanje pripravničkog staža po postojećim propisima, državu bi za sve pripravnike stajalo oko 50 milijuna kuna. Zbog toga ministar Ostojić rješenje vidi u volontiranju, gdje su pripravnici opet u nepovoljnom položaju – sami bi snosili putne troškove i plaćali doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. „Dok naši roditelji plaćaju više poreze i imaju manje plaće, ako ih uopće i imaju, sad još moraju i financirati godinu dana našeg besplatnog rada. Oni koji nemaju financijsku potporu tako bi morali raditi drugi posao uz staž“, ogorčeni su pripravnici.

Prekovremeni sati (zbog nedostatka osoblja) nisu plaćeni

Čemu služi diploma?

„Mi smo mladi ljudi s diplomom koja ništa ne vrijedi. Izgubljena generacija djelatnika u zdravstvu. Hrvatska nam poručuje kako joj ne trebaju zdravstveni djelatnici s diplomom osim ako nisu liječnici“, razočarani su pripravnici. „Ovim putem želimo ministru Ostojiću zaželjeti sretan i blagoslovljen Božić. Ministre, znamo da se Vi nas nećete sjetiti u ovo vrijeme radosti i darivanja. Mi se Vas sjetimo svaki dan. Dok Vi planirate nove kandidature, nama uskraćujete pošteno plaćeni rad“, zaključili su čestitku ministru Ostojiću.

Prosvjed roditelja djece s invaliditetom

„S poteškoćama se možemo nositi, s nepravdom ne!“ moto je današnjeg mirnog prosvjeda na Markovu trgu u organizaciji roditelja djece s invaliditetom. Roditelji iz svih dijelova Hrvatske željeli su Vladi i javnosti ukazati na probleme s kojima se susreću prilikom ostvarivanja svojih prava te su pozvali nadležne institucije da krenu u njihovo rješavanje i omoguće djeci s invaliditetom normalnu socijalizaciju. Od Vlade zahtijevaju izmjene zakona o statusu djece i njihovih roditelja – traže fleksibilniju dodjelu statusa roditelja skrbnika i izjednačavanje prava roditelja njegovatelja s pravima njegovatelja HRVI. Također traže da se njihovoj djeci prestane uzimati pola invalidnine ako borave u školi ili nekoj drugoj ustanovi više od četiri sata, te da im se osiguraju osobni asistenti.

„Djeci s invaliditetom uzima se pola invalidnine ako su dulje od četiri sata u školi ili nekoj od ustanova. Naša djeca nisu manje invalidna ako idu u školu. Potrebna im je financijska podrška kako bi se socijalizirala“, istaknuo je jedan od roditelja na prosvjedu. Sabina Lončar, jedna od inicijatorica prosvjeda, navela je samo neke od problema s kojima se susreće: „Moja Selina ima jedanaest godina i cerebralnu paralizu, a ja ne mogu dobiti status roditelja skrbnika, jer je ona četiri sata u školi. Pitam se što je s ostalih dvadeset sati? Tko se o njoj brine tih dvadeset sati?“.

Prosvjednici su podsjetili i kako roditelji njegovatelji rade za 3,64 kn po satu, provode kompletnu rehabilitaciju i medicinsku skrb, jer ni osnovna skrb poput logopeda i defektologa mnogoj djeci nije osigurana. Zbog toga roditelji iz manjih sredina zahtijevaju osnivanje rehabilitacijskih centara u svojim lokalnim zajednicama.

Djeci s invaliditetom zajamčena su prava na medicinsku rehabilitaciju i socijalizaciju Ustavom i Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, istaknuli su roditelji, dodavši kako je Vlada u ovom slučaju u potpunosti zakazala. Iako je Vlada 2007. godine potpisala, a Sabor ratificirao UN-ovu konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, država nije u potpunosti ispoštovala preuzete obveze iz Konvencije. Zbog toga Hrvatskoj neprestano stižu opomene iz Europske unije, UN-ovog vijeća za ljudska prava i udruga civilnog društva. „Sve je na kraju prepušteno roditeljima. Roditelji djece s invaliditetom prisiljeni su većinu svojih problema rješavati preko udruga. Ako nemaju udrugu u svojem mjestu, nema ni rehabilitacije za djecu, zato što država nije ništa osigurala u manjim sredinama“, istaknula je predstavnica roditelja Andrijana Žderić. „Osim što djeca ostaju bez rehabilitacije, ne postoji ni mogućnost zapošljavanja osobnih asistenata, koji su nužni za integraciju djece u škole i vrtiće“, kazala je Žderić.

Međutim, najveći problem s kojim se susreću roditelji jest brojna administracija s kojom se moraju suočiti kako bi dokazali status invalida. Naime, djeca sa statusom najtežih invalida kod kojih postoji trajno oštećenje, moraju svake 2-3 godine dolaziti na komisiju koja utvrđuje jesu li djeca ozdravila, te se na svakoj komisiji ponovno utvrđuje stupanj invaliditeta i prava koja iz toga proizlaze.

Kako bi senzibilizirali javnost za njihove probleme, roditelji su pokrenuli i Facebook grupu Pomozimo djeci s invaliditetom. „Ovo je mjesto gdje možemo podijeliti svoje probleme, razmijeniti iskustva i zajednički djelovati na poboljšanju kvalitete života djece s invaliditetom i sve djece kojima je pomoć potrebna. Širimo zajednički glas o našim anđelima, oni su tu među nama i darujmo im pravo na normalan život“, stoji u priopćenju roditelja.

Osim na Markovu trgu, prosvjed je održan i na splitskoj rivi te u Dubrovniku ispred crkve Sv. Vlaha.

Sindikati prosvjedovali protiv državnog proračuna

Stotinjak članova Matice hrvatskih sindikata danas je na Markovu trgu prosvjedovalo protiv donošenja proračuna za 2013. godinu kojim su znatno smanjena sredstva za znanost, obrazovanje i zdravstvo.

Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, napao je ministra znanosti, obrazovanja i športa Željka Jovanovića, jer je u godinu dana svog mandata smanjio plaće učiteljima i nastavnicima. „Želio se dodvoriti Liniću, pa je tražio još veće rezove nego što je Linić tražio,“ naglasio je Mihalinec. Zbog toga je najavio da će sindikati organizirati referendum o Jovanovićevoj smjeni. „Pitat ćemo preko 65 000 zaposlenika u znanosti i obrazovanju je li on stvarno najbolji ministar znanosti, obrazovanja i športa.“ Novim proračunom izdvajanja za znanost i obrazovanje smanjena su za čak 967 milijuna kuna. „Upravo zbog toga on ne zaslužuje biti naš ministar. Ne zaslužuje da ga zovemo ministrom. On je Željko Jovanović. Željko odlazi!“ poručio je Mihalinec.

Predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Anica Prašnjak istaknula je da oni nisu krivi za krizu u zemlji niti su zaslužili da im se primanja smanjuju. Svaki građanin ove zemlje zaslužio je dostojan život. Smanjenjem proračuna za zdravstvo i znanost Hrvatskoj prijeti egzodus mladih znanstvenika, liječnika i medicinskih sestara. „Hoćemo li biti zemlja znanja i zdravlja ili zemlja neznanja i bolesnika?“, zapitala se Prašnjak, te poručila Vladi „Narod treba voditi, a ne rezati!“

„Zemlja koja ne ulaže u znanje i obrazovanje, zemlja koja ne ulaže u svoje ljude je zemlja koja ide prema ponoru“, rekao je Zvonimir Laktašić, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja. „Ovaj proračun nije proračun za narod. Ovaj proračun je za njih i kapital. Oni koji nisu sposobni da vole i vode svoj narod, moraju otići!“ naglasio je Laktašić.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ocijenio je prijedlog novog proračuna kriminalnim, jer je u njega ugrađeno otimanje prava javnih djelatnika. „Ovo je proračun otimanja, proračun pljačke“, istaknuo je Ribić, dodavši kako će ovaj proračun dodatno osiromašiti i „ubiti u pojam“ prosvjetu i zdravstvo. „Takav proračun je protiv interesa radnih ljudi i protiv sindikata. On je za financijski i korporacijski kapital, za one koji su im financirali predizbornu kampanju“, rekao je Ribić. Naglasio je kako su se već odrekli 7 milijardi kuna i kako štednja nije donijela rezultate. „Odricanja nisu dovela izlasku iz krize!“, ponovio je Ribić, nazvavši zastupnike koji su digli ruku za proračun „klaunovima i papetima“ koji samo izvršavaju naredbe „velikog šefa“ premijera Zorana Milanovića. „Oni su digli ruke protiv budućnosti ove zemlje“, zaključio je Ribić.

Prosvjed protiv proračuna nastavak je borbe sindikata protiv loše ekonomske politike Vlade. U prošlotjednom štrajku, nezadovoljstvo Vladinim mjerama štednje iskazalo je 70 000 zaposlenih u znanosti, obrazovanju i zdravstvu. Nakon prosvjeda, čelnici sindikata zaputili su se na nove pregovore s Vladom o Temeljnom kolektivnom ugovoru, koji je Vlada otkazala u rujnu ove godine. Matica sindikata najavila je nove pritiske ukoliko ne postignu dogovor i Vlada ne prihvati njihove zahtjeve.

Doktori znanosti nepoželjni u Hrvatskoj

Titula doktora znanosti u svijetu znači jako puno: siguran posao i egzistenciju, poticajnu radnu atmosferu i poštovanje akademske, ali i šire društvene zajednice. U Republici Hrvatskoj znači jako malo. Mnogi mladi znanstvenici nakon završenog doktorata ili postdoktorskog usavršavanja završavaju na burzi rada, jer ne postoji mogućnost produženja njihovih ugovora. Zbog nedostatka novca u sustavu, na hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institucijama nema dovoljno radnih mjesta. S druge strane, upravo je titula doktora znanosti jedna od prepreka njihova zapošljavanja u gospodarstvu. Naime, gospodarski sektor u Hrvatskoj doktore znanosti jednostavno ne treba. To pokazuje i statistika: samo 15 % doktora znanosti u Hrvatskoj radi izravno u gospodarstvu.

Sveučilište u Zagrebu ove je godine promoviralo 1400 doktora znanosti

Kako bi skrenuli pozornost na ovaj, sad već veliki problem, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja danas je na Prehrambeno-biotehnološkom i Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu održao prosvjedni skup „Doktori znanosti nepoželjni u Hrvatskoj“. Skupu se odazvao veliki broj znanstvenih novaka i njihovih mentora, koji su izrazili nezadovoljstvo zbog drastičnog smanjenja izdvajanja za obrazovanje i znanost u državnom proračunu. Prema Vladinom prijedlogu, udio izdvajanja za obrazovanje i znanost smanjit će se s dosadašnjih 3,6 % BDP-a na 3,2% BDP-a za iduću godinu i 2,9 % za 2015. godinu. Samo za iduću godinu to je smanjenje od oko 760 milijuna kuna.

Zbog smanjenja proračuna za znanost, 500 doktora znanosti ostaje bez posla

Iako ih smatraju najviše odgovornima za ovakvo stanje u hrvatskoj znanosti, na skup nisu bili pozvani predstavnici MZOŠ. „Procjenjujemo da oni nisu sugovornici koji žele ili mogu promijeniti ove stvari. Naše iskustvo dosada pokazuje da kolega Jovanović i Zelenika nisu dovoljno kompetentni i nemaju dovoljno hrabrosti ili volje ili svega pomalo da uistinu riješe ovaj problem“, istaknuo je Tvrtko Smital s Instituta Ruđer Bošković, nadodavši da se sada moraju osloniti na sebe kako bi riješili svoje profesionalne i egzistencijalne probleme.

Prosvjed mladih znanstvenika podržao je i rektor prof.dr.sc. Aleksa Bjeliš, izrazivši žaljenje što za mnoge izvrsne mlade ljude trenutno na sveučilištu i znanstvenim institucijama nema radnih mjesta. „Projekcija ministra Fuchsa je bila da će u Hrvatskoj biti odobreno oko 200 ili nešto više mjesta u novačkom sustavu. Od veljače nadalje nema ni riječi o nikakvih 100 i 200 mjesta. Mi smo na Sveučilištu planirali ove godine oko 150 mjesta, 40 smo ostvarili.“ Upravo zbog te situacije Hrvatskoj prijeti egzodus diplomanata, doktoranata i postdoktoranata odnosno najobrazovanijeg kadra u zemlji. Bjeliš je također upozorio kako ova zemlja bez znanstvenika istraživača nema nikakve šanse. „Ova će zemlja postati zemlja servisnih aktivnosti. Ja već dugo vremena govorim, ova zemlja ne smije se svesti na 3T. Ne smije se svesti na trgovinu, turizam i transport. Postoji i četvrti T – tehnologija. Postoji potreba za novim proizvodnjama na svim skalama, i makro i mikro i srednje. Mi na tome inzistiramo!“, naglasio je Bjeliš.

Rektor Aleksa Bjeliš podržava mlade znanstvenike

U novačkom je sustavu trenutno 2500 novaka. Za njihove se plaće iz proračuna izdvaja nešto više od 300 milijuna kuna. Rezanjem troškova u znanosti, 500 mjesta u novačkom sustavu izravno je ugroženo i prijeti im gubitak radnih mjesta u sljedećih godinu i pol dana, kazao je Marko Pavić iz udruge MLAZ (Mreža mladih znanstvenika).

„Njima slijede samo 2 moguće opcije: ako žele nastaviti istraživačku karijeru, morat će otići izvan zemlje. Ako to ne mogu ili ne žele, morat će promijeniti zanimanje. U oba slučaja to je pogubno za ovu zemlju“ nadovezao se Smital.

Znanstveni novak Nenad Malenica istaknuo je da su za produktivnost zemlje najvažniji doktoranti i postdoktoranti. Oni su ta populacija koja treba mijenjati zemlju. Zato je pozvao vladu da promisli o odlukama o financiranju znanosti. „Ne smije se dopustiti da se mobilnost znanstvenika pretvori u emigraciju, jer bi to bilo pogubno za kvalitetu života u ovoj zemlji“, naglasio je Malenica.

Mladi znanstvenici ne vide budućnost u Hrvatskoj

Malenica se osvrnuo i na kriterije izvrsnosti koje je Sveučilište propisalo u natječaju za nedavno otvorenih 20 docentskih mjesta: „To su kriteriji koji su izuzetno ambiciozni, izuzetno visoki. I to pozdravljam, zato što su prvi put ozbiljno napisani. Međutim, vidim da su ti kriteriji na ulazu, na izlazu ih nema, mislim na profesore 65 +. Ja prihvaćam te kriterije, ali pod uvjetom da isti ti profesori koji ostaju duže u sustavu znanosti, zadovoljavaju barem trostruko takve kriterije“.

Nikica Gilić, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu upozorio je da se prednost na natječaju daje doktoratima postignutim u inozemstvu, pa loš doktorat iz inozemstva vrijedi više od izvrsnog iz Hrvatske. Osvrnuo se i na omalovažavanje humanističkih znanosti te poručio „Onima koji misle da su humanističke znanosti nepotrebne, dabogda i oni i njihova djeca živjeli u zemlji bez humanističkih znanosti!“

Sanja Singer s Fakulteta strojarstva i brodogradnje istaknula je da bi jedini kriterij trebao biti kvaliteta radova, a ne da li je doktorski odnosno postdoktorski rad napisan u inozemstvu.

„U većini zemalja je praktički nemoguće i studirati i doktorirati i postdoktorski stadij napraviti na istom mjestu. To je nešto što se u mnogim zemljama smatra izuzetkom. Naši istraživači, a pogotovo mladi, moraju se susresti s internacionalnim sredinama, pogotovo danas u Europi. To jest intencija“, kazao je rektor Bjeliš, istaknuvši da stoji iza kriterija koje je propisalo Sveučilište. Ovime se želi potaknuti veća mobilnost hrvatskih istraživača koja je trenutno vrlo niska, napomenuo je Bjeliš.

Na skupu je sudjelovao i predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, koji je istaknuo da vlada nema rješenje za izlaz iz krize i kako nije istina da novca nema. Zbog toga će sindikat nastaviti vršiti pritisak „koji je opravdan, legitiman i legalno utemeljen. U vrijeme donošenja državnog  proračuna 4. prosinca, na Markovom trgu ćemo prosvjedovati i važno je da i inteligencija bude aktivna. Ne bude li ona aktivna, tko će narodu pokazati put? A narod je bitan čimbenik koji određuje stvari u zemlji“, rekao je Ribić, zaključivši prosvjedni skup.

Štrajk upozorenja

Matica hrvatskih sindikata i Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod organizirali su danas jednodnevni štrajk upozorenja u svim osnovnim i srednjim školama te znanstvenim i zdravstvenim institucijama, osim u hitnim službama. Odaziv na štrajk bio je vrlo visok – čak 70 000 djelatnika javnih službi.

„U srednjim školama odaziv članova je gotovo stopostotan, s time da i mnogo članova nesindikata sudjeluje u štrajku“, rekao je na današnjoj tiskovnoj konferenciji predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinac. Štrajkalo se i u osnovnim i u srednjim školama. Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod koji okuplja najveći broj zaposlenih u školstvu, zadovoljan je visokim odazivom svojih članova od čak 90 posto. Istaknuo je da oni dobro poznaju svoje članstvo te je ovakav odaziv bio očekivan.

U sustavu znanosti i visokog obrazovanja štrajkalo je oko 18 tisuća zaposlenika. Jedina ustanova u sustavu znanosti na kojoj štrajk nije proveden je Pravni fakultet u Zagrebu. Na pojedinim fakultetima i ustanovama dekani i ravnatelji vršili su pritisak na zaposlenike u štrajku, unatoč pismu rektora Zagrebačkog sveučilišta da je naputak Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o popisivanju štrajkaša nezakonit. „Jedan je čak izjavio da zbog Bolonjskog procesa se ne može štrajkati“, rekao je Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata.

Osim prosvjetara, štrajkali su i zdravstveni djelatnici. Dobar dio članova Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara izrazio je svoje nezadovoljstvo stanjem u zdravstvu i ignoriranjem njihovih problema, izvijestila je predsjednica sindikata Anica Prašnjak.  Međutim, zbog prirode njihova posla, osoblje nije bilo u potpunosti u štrajku i obavljali su one poslove koji nisu odgodivi. Požalila se i na pritiske i prijetnje kojima su medicinske sestre bile izložene tijekom štrajka. „Naputci od ministarstva su takvi da se popisuje osobe koje su u štrajku i da im se, sukladno onoliko sati koliko su proveli u štrajku, oduzme na plaći i na dodacima na plaću. Prijete nam se radnim knjižicama. Sestre su ovim činom od ministarstva i uprava zastrašene i zastrašivane“, istaknula je vidno razočarana Prašnjak.

Povod štrajka je Vladino otkazivanje Temeljnog kolektivnog ugovora, daljnje smanjivanje plaća i ukidanje materijalnih prava u javnim službama. Naime, zbog rupe u proračunu, Vlada je najavila svim javnim djelatnicima ukidanje dodataka na staž od 4, 8 i 10 %. Time rezovi nisu završeni. U znanosti je najavljeno ukidanje dodatka za magisterij (8%) i doktorat (15 %). U obrazovanju su prosvjetni dodaci od 3, 5, 7, i 9 % za zaposlenike osnovnih i srednjih škola već ukinuti u srpnju ove godine.

U zdravstvu Vlada namjerava ukinuti dodatke za posebne uvjete rada. S druge strane, Vlada i dalje ne namjerava isplaćivati prekovremene sate koje medicinske sestre i tehničari moraju odrađivati zbog nedostatka osoblja u zdravstvenom sustavu. Prema riječima Anice Prašnjak, u sustavu nedostaje čak 12 000 medicinskih sestara. Unatoč tome, na snazi je i dalje zabrana zapošljavanja novih medicinskih sestara, kojih trenutno na burzi ima skoro 3000.

Potporu štrajkašima i njihovim zahtjevima pružili su brojni sindikati, kako iz javnog i državnog, tako i realnog sektora. Željko Stipić posebno je istaknuo potporu sindikata bankarskih i financijskih djelatnika, te mnogih nevladinih udruga kao što su Franak i braniteljske udruge. „To je nama jako bitno. Itekako nam je važna potpora, da mi iz javnih i državnih službi podupiremo sindikate iz realnog sektora i obrnuto, da oni iz realnog sektora podupiru nas. Bez zajedništva, svi mi smo zapravo nemoćni“, poručio je Stipić.

Pismo potpore stiglo je i od Udruge radničkih sindikata te jednog od najvećih hrvatskih sindikata – Saveza Samostalnih Sindikata Hrvatske, gdje među ostalim poručuju: „Borite se za pravo na dostojanstveni rad – za kvalitetna radna mjesta i pravednu plaću za obavljeni rad, za prava koja se jamče i štite kolektivnim ugovorima, a koji je vama otkazan. Kada se tako jednostrano otkaže kolektivni ugovor, nema ni socijalnog mira.

Planirano smanjenje izdvajanja za obrazovanje i znanost te sredstava za plaće u zdravstvu dovest će do daljnjeg srozavanja kvalitete tih javnih usluga, te će, posljedično, kvalitetna zdravstvena usluga i obrazovanje postati privilegij bogatih. Takve pogrešne i neučinkovite Vladine mjere štednje stvorit će još veće nejednakosti među građanima. I SSSH se protivi komercijalizaciji javnih usluga! Kvalitetne i dostupne javne službe trebaju biti opći društveni interes!“

„To je najveći trijumf i naša najveća pobjeda! I najveći poraz svih onih snaga u zemlji koje su htjele razdvojiti svijet rada, divide et impera, i posvađati ga na kastu onih privilegiranih, navodno, u javnom sektoru i na kastu radnika u privatnom sektoru“, istaknuo je Ribić, komentiravši potporu. „Ali nisu uspjeli, jer sindikati gospodarstva i radnici predobro znaju da postoji samo jedan sukob u društvu – sukob između rada i kapitala. Ne postoji sukob između rada i rada. I to je najsnažnija poruka ovoga štrajka! I to je nešto što najviše treba zabrinuti vlast, koja jedino što radi, zadovoljava očekivanja onih koji su im financirali predizbornu kampanju. A to nije svijet rada, to je svijet kapitala!“ zaključio je Ribić.

Gdje je nestao novac za podstanarske subvencije?

Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu studentima podstanarima, koji su potpisali ugovore o ostvarivanju prava na potporu za smještaj za ak.god. 2011/12, nije još uvijek u potpunosti isplatio subvenciju. U ugovoru stoji da se potpora isplaćuje od 1.listopada 2011. do 15. srpnja  2012. godine u mjesečnom iznosu od 147 kn. Ukupan godišnji iznos subvencije iznosi 1396 kn. Potpora je namijenjena svim redovnim studentima koji nisu ostvarili pravo na smještaj u studentskom domu.  Novce za subvenciju osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a isplaćuje SC s kojim studenti svake godine potpisuju ugovor.

Iako je nova akademska godina odavno počela, SC duguje 661 kn subvencije za proteklu akademsku godinu, što je skoro polovica godišnjeg iznosa. Unatoč dugovima, SC već je raspisao i jučer zaključio natječaj za ovu akademsku godinu.

Iako su kriteriji za dobivanje subvencije unaprijed određeni, moji su sugovornici željeli, zbog straha od mogućih sankcija, ostati anonimni.

„Problem podstanarskih subvencija vuče se već godinama. Već sam navikla na ovoliko čekanja i sama sam si posložila da ne ovisim o tim novcima, nego kad dođu, dobro dođu, ali vjerujem da ima ljudi kojima nije tako. Ono što me u ovoj priči najviše razljutilo je to da nitko ne reagira dok SC zarađuje na našim novcima“, izjavila je studentica 5. godine Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.

„Novi natječaj je objavljen, a duguju nam gotovo polovicu iz prošle godine. Proteklih godina smo najviše kontaktirali medije, jer nam Sveučilište i Ministarstvo nisu htjeli pomoći.  Ali ni pritisak medija nije pomogao, svake godine kasne s isplatom sve više”, razočarana je studentica 4. godine Građevinskog fakulteta.

„Pitanje subvencije za podstanarstvo uopće nije u ingerenciji Rektorata, a pogotovo ne u mojoj kao prorektorice za studije i studente koja se bavim akademskim pitanjima studiranja, a ne materijalnim pravima koji izlaze iz statusa studenta. Mi niti određujemo razinu prava, niti raspolažemo sredstvima za isplatu. Mislim da je prava adresa za ovo pitanje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta“, istaknula je prorektorica prof.dr.sc. Blaženka Divjak, na upit o neisplati subvencija.

„Napominjemo da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izvršilo u potpunosti sve svoje obveze prema Studentskom centru Zagreb i doznačilo potrebna financijska sredstva za navedenu namjenu. Sredstva nakon što ih zaprimi od MZOS-a prosljeđuje isključivo Studentski centar Zagreb na pojedinačne žiro račune studenata koji su ostvarili pravo na subvenciju, a temeljem sudjelovanja na javnom natječaju centra. Ministarstvo nije upoznato s razlozima zbog kojih Studentski centar Zagreb nije izvršio daljnju doznaku na žiro račune studenata“, kazala je zamjenica ministra Ružica Beljo Lučić. Također je napomenula da je vlasnik i osnivač SC-a Sveučilište u Zagrebu i da se njima treba obratiti zbog neisplate subvencija koje je ministarstvo uredno uplatilo SC-u.

„Ista priča svake godine godine. Loptice se prebacuju s jedne na drugu stranu. Ministarstvo tvrdi da je sve uplatilo SC-u, SC tvrdi da čeka uplatu Ministarstva. Išla sam u petak predati papire za novu subvenciju pa sam pitala kada će biti isplata zaostataka i u poslovnici za smještaj su rekli da bi trebala biti do kraja godine, ali nema garancije“, izjavila je studentica 3. godine Pravnog fakulteta.

Studentima svaka kuna mnogo znači, a subvencija im uvelike olakšava ionako preskupo studiranje. Međutim, studenti podstanari u mnogo su težoj situaciji od kolega koji su smješteni u studentskim domovima, jer stanarina i režije neprestano rastu. Neisplata subvencije udar je na ionako tanak studentski budžet.  „Računala sam na tih 147 kn svaki mjesec, pa sam se dogovorila s roditeljima da umanje mjesečni džeparac za taj iznos, kada ću ionako dobivati od SC-a. No kako to ne dobivamo redovno, svaki mjesec moram tražiti od roditelja dodatnu uplatu. Naravno da to otežava situaciju za obje strane.“

Student 4. godine RGN-a ljut je što MZOŠ ne poduzima ništa da riješi ovu situaciju. „Oni kažu da su sve novce isplatili odavno, a SC se radi blesav i govore da nisu dobili. I tako je već ne znam koju godinu za redom. Moram trošiti novce koje jedva zarade moji roditelji da si platim stanarinu i režije, a ono što moram dobiti kasni po 6 mjeseci“.

Ravnatelj Studentskog centra u Zagrebu Niko Vidović nije se želio javiti niti odgovoriti na pitanja zašto SC studentima nije uplatio novac koji im pripada.

Upit je proslijeđen i prorektorici za poslovanje prof.dr.sc. Vesni Vašiček, predsjednici Upravnog vijeća SC-a koji nadzire rad i financije SC-a, ali do objave ovog posta, odgovor nije stigao.

17. Smotra Sveučilišta u Zagrebu

Svečanom dodjelom priznanja najuspješnijim sudionicima, danas je završena ovogodišnja Smotra Sveučilišta u Zagrebu.  Priznanja su se dijelila u 8 kategorija: najbolji promotivni film, najbolje uređen izložbeni prostor, najoriginalnije i najbolje predstavljanje na Smotri, najbolji promidžbeni materijali, najuspješnije predstavljanje ostalih sudionika, najbolji cjelokupni dojam, u kategoriji za komunikativnost, susretljivost i pristupačnost te u kategoriji za doprinos atraktivnosti sportskog programa. Apsolutni pobjednik je Akademija likovnih umjetnosti osvojivši onu najvažniju – nagradu za najbolji cjelokupni dojam na smotri.

ALU zadivila je žiri svojim umijećem

Međutim, svi mi s Fakulteta političkih znanosti i Televizije Student nestrpljivo smo čekali proglašenje pobjednika u kategoriji najboljeg promotivnog filma. Iako smo vjerovali da ćemo osvojiti nagradu, uslijedilo je veliko razočaranje – i tu je pobijedila Akademija likovnih umjetnosti. Priznanja najuspješnijima podijelili su rektor prof.dr.sc. Aleksa Bjeliš i prorektorica za studente i studije prof.dr.sc. Blaženka Divjak te time zatvorili dane Sveučilišta u Zagrebu.

Čaroban svijet mitologije na Filozofskom fakultetu

17. Smotra otvorena je u četvrtak, 15. studenoga u izložbenom šatoru Studentskog centra, kako bi se maturanti upoznali s daljnjim mogućnostima školovanja nakon završetka srednje škole. Posjetiteljima je svoj program predstavilo čak 70 sudionika – fakulteta, akademija, visokih škola i veleučilišta iz Hrvatske i svijeta.

Uz tradicionalno prisutni Radio Student, prvi je put na smotri sudjelovala i Televizija Student – prva studenstka televizija u Hrvatskoj, pokrenuta 6.11. na Fakultetu političkih znanosti.

Na Televiziju Student dobrodošli su svi kreativci

Učenici i ostali posjetitelji imali su priliku iz prve ruke (od studenata i profesora) čuti iskustva i dobiti informacije o uvjetima i kvaliteti studiranja te brojne druge detalje važne za donošenje odluke o upisu na pojedini studij.

Biološki odsjek PMF-a izazvao je najveći interes publike

Glavni moto ovogodišnje Smotre bio je Ulaz u studij – početak razvoja karijere. Zbog toga su u programu Smotre posebno bile istaknute teme o snalaženju na tržištu rada, zapošljavanju i upravljanju karijerom. U tu svrhu održane su tri panel-diskusije (Naći posao lako je, ako si…,Male tajne uspješnog zapošljavanja, Gdje još ima ECTS-a?) i tri radionice (Hoću prvi/bolji posao, Kako uspješno učiti?, Karijerogram – otkrij svoj cilj!). Time se htjelo poručiti kako izborom studija i upisom na fakultet započinje profesionalni razvoj svakog pojedinca i kako je odabir fakulteta velika odluka koja utječe na budući život.

Zubić vila donijela je Stomatologiji nagradu za originalnost

Uspješnost Smotre potvrđuje i više od 25 000 posjetitelja, koji su stizali individualno ili u organiziranim skupinama iz cijele Hrvatske. Cjelokupna manifestacija održana je pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.

Presuda koja je šokirala Hrvatsku

Danas je svugdje u svijetu bio najobičniji tmurni petak. Osim kod nas u Hrvatskoj. Ovdje je bio dan D – dan konačne odluke i presude Domovinskom ratu, Oluji i Hrvatskoj. To je već danima glavna tema u cijeloj zemlji.

Od ranog jutra hrvatski su građani pratili uživo izricanje presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koji su nepravomoćnom presudom prošle godine osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora. Žalbeno vijeće Haškoga suda za bivšu Jugoslaviju, pod predsjedanjem suca Theodora Merona, poništilo je prvostupanjsku presudu o postojanju udruženog zločinačkog pothvata i donijelo oslobađajuću presudu kojom se nalaže puštanje generala na slobodu. Iako su se nadali, presudom su svi bili šokirani, od građana, vlade, pa do generala i njihovih obitelji. „Ne“, izjavio je general Gotovina po dolasku na Pleso, na upit je li očekivao oslobađajuću presudu, dodavši da se sada osjeća sjajno.

Diljem Hrvatske započelo je slavlje. Veliki doček organiziran je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, koji se uživo mogao pratiti na svim hrvatskim televizijama i gradskim trgovima. Atmosfera je bila, blago rečeno, euforična. Stotine tisuća ljudi slilo se na trg. Emocije su se osjetile na svakom koraku. Zastave su se vijorile na sve strane, uz poklike „Mi Hrvati“ i „Vukovar, Vukovar“. Iz zvučnika su treštale domoljubne pjesme, ali i one druge, pozivajući na mržnju. Zapravo više onih drugih. Očito smo opet u 90.-ima. Kao da je ratno stanje. Vrhunac je nastupio kad su generali stigli na trg, pozdravljeni burnim pljeskom publike i bakljadom kakve nema ni na utakmicama Dinama i Hajduka.

„Ovo je točka na i, rat pripada povijesti, okrenimo se svi budućnosti. Budućnost je u našim rukama. Institucije hrvatske države bile su uz nas svo ovo vrijeme. Zahvalan sam predsjedniku Republike, ministru pravosuđa, predsjedniku Vlade, ministru obrane i  posebno preko ministarstva vanjskih poslova hrvatskom veleposlanstvu u Den Haagu koje je sve ove godine bilo sa nama. Budućnost je pred nama i budućnost je u našim rukama. Hvala svima!“ poručio je Ante Gotovina.

„Važno je da smo pokazali da je Hrvatska časno branila svoju zemlju. U svijetu ćemo s ponosom govoriti naša domovina Hrvatska. Neka u njoj žive svi dobronamjerni ljudi i koji joj žele dobro. Hrvatska je slobodna. Svima duboko iz srca hvala.“ kazao je Mladen Markač.

No dok jedni slave, drugi plaču. U susjednoj Srbiji vlada šok, nevjerica, zgražanje, stižu prijetnje putem medija i brojnih društvenih mreža i foruma. Bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić pozvao je hrvatsku vladu i građane da se suzdrže od trijumfalizma.

Hoće li i kako će ova presuda utjecati na odnose dviju država, vrijeme će pokazati. Ali još uvijek mi odzvanjaju riječi generala Gotovine „Rat pripada povijesti, okrenimo se budućnosti“. Hoće li ga Hrvatska napokon poslušati? Zaista bi bilo vrijeme.